Skip to content
Početna stranica » Novosti » Upoznajte prvo Falš pero – Irvana Rošić (Ekskluzivni intervju)

Upoznajte prvo Falš pero – Irvana Rošić (Ekskluzivni intervju)

    Irvana Rošić rođena je u Zenici 2004. godine. Pohađa Medicinsku školu u Tešnju, smjer medicinske sestre – tehničar. Kraj škole bavi se i pisanjem. Njene radove objavljuju nekoliko stranica na Instagramu i Facebooku, dok je stranica na kojoj je najaktivnija @sveteprice_bih. Naravno, kraj nje tu je i @meet.me.in.sarajevo gdje se nalazi reel s njenim tekstom koji trenutno broji nešto više od 87 000 pregleda.

    Više smo nego ponosni predstaviti ovu mladu književnicu u usponu, te s Irvanom najaviti i novu ambicioznu granu Radija Falš – Falš Pero. Kao što to F. Scott Fitzgerald reče: “Ne pišete zato što želite nešto reći, pišete zato što imate nešto za reći.“. Već sada prepoznali smo mnoge nezavisne talente u glazbi i vizualnoj umjetnosti, te je bilo samo pitanje vremena kada ćemo ostvariti našu prvu suradnju s jednim piscem. Vrlo smo ponosni što možemo reći da je i taj dan stigao. Falš raste te sada brine i za književnike, koje ćemo promovirati i pomagati u njihovoj daljnjoj karijeri koliko god će to biti u našim mogućnostima.

    Sve nezavisne književnike, kao i ostale vrste umjetnika do sada, čeka besplatna promocija preko online radio stanice, web portala ali i kroz mnoge nove projekte koje ćemo ubrzo otkriti. Profile naših pisca pronađite ovdje, a ukoliko pišete i sami, uvijek se možete prijaviti i objaviti svoje djelo kroz neke od naših projekata – ovdje.

    Vratimo se na Irvanu, ponosni smo reći – našu prvu književnicu u ovom novom projektu! Predstavljamo vam po prvi puta – Irvana Rošić i njen ekskluzivni intervju za Radio Falš.

    Zdravo Irvana, počnimo s osnovnim pitanjima. Možeš li nam reći s koliko godina si počela pisati, te otkuda dolazi tolika ljubav prema pisanju?
    Pisanje je nešto što me pratilo još u osnovnoj školi, ali aktivno se bavim pisanjem od prvog razreda srednje škole, tj. od 15. godine. Tada su moji tekstovi već bili objavljeni na nekim stranicama i portalima ali ne toliko često koliko su danas. Danas je sve češće zahvaljujući osobama koje stoje iza Instagram profila i web portala. Primjer jednog od profila pored @meet.me.in.sarajevo je i profil @sveteprice_bih gdje je trenutno objavljeno 12 mojih tekstova, a ostali su objavljeni na mnogim drugim Instagram profilima i web portalima.

    Irvana Rošić intervju

    Imaš li omiljenog pisca ili djelo?
    Moj omiljeni pisac je Josip Milanović kojeg sam pronašla na Instagramu (@pisoj). Objavio je i svoju prvu knjigu, Gromoglasni šapat. Sadržaj njegovih tekstova i emocija koju prenosi putem Instagrama su magični. Sigurna sam da će njegova knjiga doživjeti ogroman uspjeh!

    Koju knjigu trenutno čitaš?
    Trenutno čitam knjigu Istočno od raja. Autor: John Steinbeck.

    Koje su tvoje omiljene publikacije?
    Randy Pausch: Posljednje predavanje, Albert Camus: Stranac i Antoine de Saint Exupery: Mali Princ.

    Koliko i kako su takvi pisci utjecali na tebe? Ono što nas zanima, na primjer, Camus od navedenog trojca je možda ostavio i najviše traga na tvom pisanju u tekstu “Vlak Smrti”. Smatraš li da su takvi utjecaji ono što nas definira kao pisca, ali i kao osobu?
    Da, to su moje omiljene publikacije. Albert Camus u djelu Stranac ostavlja snažan utisak. Uticaj pisca na čitatelja je dosta jak ali ne smatram da može definisati mene kao osobu ali mi je to djelo dosta pomoglo u pisanju ovog teksta. Jer, što god čovjek radio na ovom svijetu rezultat je isti. Rezultat je smrt.

    Irvana Rošić intervju

    Koje su tvoje najveće prednosti u pisanju? Što te ističe iz gomile pisaca?
    Ne doživljavam to prednošću, ali mogu reći da tekstovi koji sadrže poveznicu između ovog i budućeg svijeta izazivaju najviše reakcija čitatelja, tj. suosjećaju se, pronalaze sebe u tekstovima, tu negdje između redova. Smatram da je svakoj osobi koja se bavi pisanjem to najvažnije, reakcija čitatelja, njihov pronalazak sebe u tekstu.  Tekst poput “VLAK SMRTI” koji je objavljen na Vašem web portalu izazvao mnogo reakcija. Isto tako, taj tekst me razlikuje od ostalih stavraoca jer je upravo on moj doživljaj poveznosti između ovog i budućeg svijeta.

    Spominješ poveznicu između ovog i budućeg svijeta. Zaintrigirala nas je ta ideja. Možeš li nam reći više o tom tvojem shvaćanju – što vidiš pod ovim svijetom, a što pod budućim? Smatraš li da je ovaj svijet siv, crn, bijel ili pak surov ili lijep? Te kakav je budući, iliti – što tebi predstavlja taj cijeli koncept – ovaj i budući svijet?
    Samo biramo da li ćemo živjeti, preživljavati ili nadživjeti ovaj život. Sami odlučujemo da li ćemo pojave oko sebe doživljavati pozitivno ili negativno (crno/sivo). Ja se uvijek trudim pozitivno gledati na pojave oko sebe. Budući svijet. Teško je o tome pričati, jer niko ne zna šta se dešava poslije smrti i šta nas sve čeka.

    Koje su slabosti najzastupljenije u književnosti danas, gdje bi većina aktualnih pisca moglo napredovati?
    Većina autora mogla bi napredovati prezentovanjem njihovih djela na društvenim mrežama, te je to jedan od načina na koji mogu stupiti u komunikaciju s čitateljima, odgovoriti na sva njihova pitanja. Jedan od problema današnjice je komentarisanje pročitanog djela, gdje mnogo autora svodi svoj komentar na tuđe djelo na : “Lijepo”, “Dobro”. To je nešto na čemu treba raditi. Svaki autor prihvatiti će komentar na njegovo djelo, kakav god on bio.

    Koji su tvoji ciljevi? Imaš li određeni cilj koji bi htjela postići u ovoj grani umjetnosti?
    Cilj svakog tko se bavi pisanjem je izdati knjigu jednog dana. Smatram da knjiga predstavlja ogledalo pisca, te je rezultat njegovog rada.

    Kao piscu, smatraš li da je bitnije potpisati s većom izdavačkom kućom ili smatraš da je jedino bitna potpuna kontrola i sloboda nad uređivanjem vlastitog djela? Također, smatraš li da veće izdavačke kuće stvaraju monopol te tim pritiskom forsiraju pisce da suze svoj spektar pisanja na populističke i prihvatljive teme?
    Nisam profesionalac, ali smatram da kao osoba koja se bavi pisanjem trebam prepustiti stručnjaku da odradi te neke stvari oko uređivanja knjige (npr. dizajn korica i ostalo što ide uz to). Male i velike izdavačke kuće. Mislim da nisam dovoljno iskusna da govorim o tome. Da sam objavila knjigu, bilo bi mi mnogo lakše govoriti o izdavaštvu. Za sad, smatram da mladi pisci trebaju većinu stvari oko izdavaštva prepustiti stručnjacima.

    Baviš li se još nečime uz književnost?
    Pored medicinske škole i druženja s prijateljima, pisanje je ono što me ispunjava i čemu sam jako posvećena. U posljednje vrijeme imala sam priliku upoznati nekoliko osoba koje su željele razgovarati sa mnom o mojim tekstovima, odgovarati na sve što ih je zanimalo oko pisanja, što mi je jako drago. Također, kreiram sadržaj za story objave Instagram profila @coffeedays.sarajevo.

    Da možeš promijeniti bilo što na sceni književnosti, što bi to bilo?
    Smatram da je potrebno malo više medijskog prostora u kojem se govori o mladim autorima, njihovim djelima,  u kojem se recenziraju knjige, muzika i slično. Isto tako postoje mnogi autori koji bi voljeli izdati knjigu, ali nisu prepoznati u javnosti, tj. nije im pružena prilika za prezentovanje njihovih djela, ne znaju mnogo o izdavanju knjige.

    Tešnja

    Je li zanimanje pisca često u Tešnju? Kakva je umjetnost najviše zastupljena u tvom gradu, te smatraš li da grad u kojem živiš pomaže umjetnike koliko bi trebao?
    Jedna od zanimljivosti o mom gradu je da je iz Tešnja pokrenuta inicijativa osnivanja prvih bošnjačkih književnih časopisa (Behar i Biser). Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić. Pored Musa Ćazima Ćatića, tu su pisci Bajruzin Hajro Planjac, Rešad Kadić, Amir Brka, Husein Galijašević, Ilijaz Dudić. Grb mog grada ima ilustrovanu otvorenu knjigu, te to dosta govori o mom gradu. Što se tiče podrške, u mom gradu česti su nagradni konkursi za najbolje literarne radove, isključivo za mlade autore. Trenutno, to je jedini način podrške mladim autorima i jedini način prezentovanja njihovih djela.

    Veoma si aktivna preko društvenih mreža, je li to primarna lokacija gdje objavljuješ svoja djela?
    Da, društvene mreže, Facebook i Instagram su trenutno jedine na kojim objavljujem tekstove. Početkom 2022. godine učestvovala sam u projektu Art Presentation u kojem su tekstovi objavljeni na Youtube-u te je moj tekst zauzeo drugo mjesto.

    Tvoji tekstovi na društvenim mrežama sakupljaju mnogo pregleda, jedan od njih broji čak i više od 87000 pregleda. Kako si došla do toliko velikih brojki?
    Da, tekst objavljen na Instagram profilu @meet.me.in.sarajevo trenutno broji nešto više od 88 000 pregleda. Taj tekst obilježio je 2021. godinu i donio ogroman uspjeh, mnogo reakcija i podjela na Instagramu. Taj tekst su podijelili mnogi, jedna od njih je sestra Džejle Ramović, Šejla Ramović. Nakon što je ona podijelila tekst, za manje od 24 sata već je imao 30 000 pregleda. Trenutno broji nešto više od 88 000 pregleda i 600 lajkova. Sigurno, tekst koji je doživio najveći uspjeh u 2021. godini.

    Jedno često pitanje koje vjerujemo da dobivaš stalno – otkuda sva inspiracija, i što te općenito potiče na pisanje, na svako novo djelo?
    Da, to je pitanje koje najčešće dobivam. Volim reći da inspiracija pronađe put do mene. Ponekad je dovoljna samo jedna riječ ili rečenica koja me navede da napišem tekst. Isto tako, postoje osobe koje odluče djelić svoje emocije podijeliti sa mnom, tako da na osnovu toga nastane novi tekst. Veliki uticaj ima i sredina u kojoj se nalazim. Prošle godine ljetovala sam na Pelješcu, te sam dobila ponudu da napišem nešto o tom poluotoku. Tada su nastali drugačiji tekstovi za razliku od ostalih koji su predstavljeni na društvenim mrežama.

    Pelješac

    Možeš li nam predstaviti svoj tekst o poluotoku, ili jedan od tih tekstova koje spominješ? Po čemu ih vidiš drugačijima te imaju li neko drugačije viđenje ili formu od tvog uobičajenog stila pisanja?
     Da. Jedan od tih tekstova je ovaj (o Pelješcu):

    U prvom dijelu upoznali ste se s lokacijom Dingač, mjestom najljepših izlazaka I zalazaka sunca, mjestom nastanka najboljih sorta vina. Pogled na dodir planine I mora je raj za oči.
    Kako stići do Dingača?
    Prolazeći kroz mjesto Potomje, možete vidjeti mnogo vinarija. Od Potomja pored Konobe Portun nalazi se Tunel Dingač dug 400 metara. Kada izađete iz tunela, čeka vas pogled na otvoreno more. Spuštajući se cestom možete uživati u mirisima mora, vinove loze I ribe. More je kristalno čisto I sjajno.
    Jedno od meni najdražih lokacija u Dingaču je Libus Kayaking, mjesto susreta masline, grožđa, pedeset nijansi plave boje mora, obale I stijena. To je mjesto na koje često dolaze mještani, staro I mlado stanovništvo. To je mjesto smijeha, zabave, uživanja, zvuka gitare, pjesme, sportskih aktivnosti, dodira kamena I vinove loze, radoznalih turista.
    U blizini Libus Kayaking plaže nalaze se Konoba Matuško I Konoba Braenović s ponudom vina, hrane, ljubaznosti, toplog osmijeha I lijepih riječi. Samo za poželjeti. Pogled na more, zalazak sunca, starog pomorca, djecu u plićaku, ronioce, turiste na daskama s terase Konobe Matuško I Konobe Braenović uz ponudu vrhunskih morskih plodova I paste s kozicama uz dobro društvo budi osjećaj slobode I uživanje. Jer, uživati trebate. Sada, u momentu koji vam je dat na poklon.
    Kada dugo gledate u more, počinjete nedostajati ljudima, a kad dugo gledate ljude- u more. – Haruki Murakami

    Ovo je nešto potpuno drugačije. Nikada do sada nisam predstavila nešto ovako. Ali mi je jako drago što sam imala ovakvu priliku. Drago mi je zbog pozitivnih reakcija od strane čitatelja. Divno iskustvo.

    Kakvi su ti daljnji planovi s promocijom vlastitih književnih djela? Imaš li ideju kamo dalje sa svojim talentom?
    Moj plan je – objaviti knjigu jednog dana. Ali za sad’ je prisutno samo promoviranje tekstova na društvenim mrežama i web portalima.

    Komentari

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.